Uvod u HTML

Teme vezane za kreiranje osnovnih web stranica baziranih na HTML sintaksi.
1 post • Stranica: 1/1.

Uvod u HTML

PostPostao/la Jasko » 11 ožu 2012, 19:58

Prije no počnem objavljivati dodatne tutorijale i uputstva da naše čitatelje obavjestim o tome šta je HTML? I naravno da se mogu osvrnuti na neke činjenice koje ću ovdje napisati. Pa krenimo :ymhug:


HTML kao "lingua franca" web-a

Pod pojmom "lingua franca" podrazumjeva se jezik koji je opšte poznat i preko govornog područja na kome se govori, odnosno jezik koji bi svi trebali znati govoriti i pisati. HTML je kreirao sami izumitelj Interneta Tim Berners-Lee, a u doba internet boom-a HTML je postao najzastupljeniji tekst format u svijetu. Često su nadri programeri koji vole stvari komlikovat i kroz stotinu filtera poslati, klimali glavu u vezi ovog jezika upravo zbog toga što je tako jednostavan, ali kao prvo, kada detaljnije pogledamo uopšte nije tako lagan, gotovo niti jedna firma, internet pretraživač ili online-magazin ne uspijevaju realizirati bezgrešni HTML kod na svojim stranicama. A drugo za većinu ponuđenih web sadržaja u današnje vrijeme HTML je potpuno dovoljan. Jer HTML je jezik namjenjen za struktuiranje teksta,pri čemu ipak postoji i mogućnost intergrisanja grafika i multimedijalnih sadržaja u vidu reference.

Sa HTML-om možete kreirati Naslove, Pasuse, Liste i Tabele. Možete stvarati linkove ka proizvoljnim drugim stranicama i sadržajima na netu. Ne-tekstualne sadržaje kao što je već spomenuto možete referencirati. Možete formulare integrisati unutar teksta. I last but not least omogućava HTML korištenje dodatnih jezika kao što su Stylesheets i/ili Javascript uz čiju pomoć dodatno možete formatirati i ukrašavati vaš net sadržaj odnosno omogućuju dodatnu interakciju sa posjetiocima vašeg sajta.

HTML je takođe veoma promišljen i vezan je u ukupni koncept sa drugim programski jezicima. Ko tvrdi, HTML više nije za profesionalni Web-Publishing, iskazuje se nerijetko samo kao slijepi tehnik-Junkie a najskraja samo tvrdi, normalni tekstovi više nisu za profesionalni Web-Publishing. A tko to tvrdi postavlja sam sebe u ofsajt velike zajednice kulture pisane riječi. Sve dok postoji autora koji pišu tekstove, i za koje je potrebno da formatiraju iste, sve dotle će i HTML biti potreban.

Ali kao "lingua franca" HTML je sa mnogobrojnim dodatni i specijalnim potrebama jednostavno preopterećen. HTML sam niti može zadovoljiti grafičke dizajnere koji žele kontrolisati svki pixel na sajtu, niti dizajnere podataka, koji dolaze iz svijeta baza podataka i koji žele objektno specifična riješenja. Zbog toga danas postoje stilski jezici kao što je CSS i riješenja kao što je XML koji dozvoljava dizajn podataka.

No to ne mijenja činjenicu da je HTML veoma koristan i standardizovan te zbog velike zastupnosti raznih web-browsera praktično svugdje dostupan kao tekstni i hipertekstni jezik. W3 Konzorciji, koji je zadužen za standardizaciju HTMLa, ulaže velike napore, da HTML oslobodi od dječijih bolesti koje su se nakupile iz njegovih početnih godina i da ga predstavi kao jednostavan i čist tekst strukturni jezik. Ipak u praksi današnjice HTML služi i za kreiranje layout-a jedne stranice, a u vezi toga se u skorije vrijeme sigurno neće ništa ni promjeniti.


HTML kao softverski neovisan čisto tekstualni format

HTML je tzv čisto tekstni format. HTML-datoteke možete sa bilo kojim tekstnim editorom obrađivati, koji podatke kao čisto tekstualne može pohraniti. Dakle ne postoji određeni softver, koji je potreban za stvaranje HTML datoteka. Dakako odavno postoje moćni programi koji su specijalizovani za obradu HTML-a, ali to ništa ne mijenja ključnu osobinu: HTML nije vezan niti za jedan posebni komercijalni softverski produkt. Ovu važnu, možda i najvažniju osobinu HTML-a treba uvijek imati na umu kada vam žele reći da je WEB Publishing moguć samo sa posebnim softverski riješenjima.

Pošto je HTML čisto tekstualni format, moguće ga je i pomoću raznih programa lahko generisati. Tu mogućnost samo kao primjer koriste CGI-Skriptovi. Kada na primjer, nešto na internetu tražite pomoću neke tražilice, onda je rezultat koji vi gledate HTML kod, koji je generisan od strane nekog skripta.


HTML kao Označni Jezik

HTML znači HyperText Markup Language. Radi se o jeziku koji je definiran pomoću SGML-a (Standard Generalized Markup Language). SGML je kao iso norma 8879 čvrsto definiran. U međuvremenu postoji i jedan ogranak HTML sa imenom XHTML. U verziji 1.0 je XHTML redefinisani HTML pomoću XML-a. Pri tome XML ima slične zadatke kao SGML.

HTML je tzv. označni jezik (Markup Language). Ima namjenu da opiše logične sastavne dijelove jednog tekstualnog dokumenta. Kao označni jezik HTML nudi mogućnost označavanja tipičnih dijelova nekog teksta kao što su naslov, pasus, lista, tabela ili grafička referenca.

Šema označavanja unutar HTML se struktuira hirarhiski. HTML označava sadržaje dokumenata. Dokumenti imaju globalne osobine kao što su naprimjer zaglavlja. Sami sadržaj se sastoji iz elemenata kao npr. jednog Naslova (važnost prvog red), pasusa, tabela i grafičkih elemenata. Neki od datih elemenata opet imaju svoje podelemente. Tako neki pasus sadrži kao podelement podebljani dio teksta, jedna lista za nabrajanje posjeduje pojedinačne tačke liste,a tabela je sačinjena od svojih ćelija.

Većina ovih elemenata imaju čvrsto definirani opseg. Tako npr. jedan naslov počinje sa prvim a zavšava sa zadnjim znakom, lista počinje sa prvom a završava sa zadnjom tačkom liste, a jedna tabela počinje sa prvom i završava sa poslednjom ćelijom. Određene oznake definiraju početak i kraj svakog elementa. Kako bi označili neki naslov, koristimo se šemom:

[syntax][Naslov] Tekst Naslova [Kraj naslova][/syntax]

Kod nekog elementa, koji ima vlastite podelemente, možemo se koristiti istom šemom:

[syntax][Lista]
[Tačka liste] Sadržaj tačke liste [Kraj tačke liste]
[Tačka liste] Sadržaj tačke liste [Kraj tačke liste]
[Kraj liste][/syntax]

Web-browseri, koji čitaju HTML datoteke i prikazuju iste na ekranu, brišu oznake i prikazuju tekst u lahko i dobro čitljivoj formi. Pri tome prikaz na ekran nije jedini mogući način prezentiranja sadržaja. HTML je npr. u mogućnosti da bude prezentiran na audio sistemima pomoću sintetski generisanog glasa.


HTML verzije

Prva verzija HTML-a nevaži više kao vrijedna spomena. Specifikaciju te verzije više nemožete naći ni na sajtovima W3 Konzorcija, koji je zadužen za standardizaciju tog jezika.

HTML 1.0 je sadržavao oznake za standardne elemente kao što su naslov, pasus, grafičke reference i naravno linkove.

HTML 2.0 je objavljen u novembru 1995 kao oficijelni standard. Specifikaciju za HTML 2.0 još možete naći na sajtu W3 Konzorcija:


Verzija 2.0 danas važi kao najmanji zajednički dio svih verzija. Iako i 2.0 sadrži elemente koji i do današnjeg dana ne podržavaju svi browseri kao što je <link> element.

HTML 2.0 generalno percipiraju kao razočaranje, jer je Netscape u svom razvoju bio daleko ispred. HTML 2.0 je bio standard u vremenu kada je na tržište izašao Navigator u svojoj 2.0 verziji te koji je nudio mogućnosti predstavljanja Frame-ova i multimedijalnih referenci koje su nadmašavale mogućnosti HTML 2.0 standarda miljama. Većina proizvođača web stranica u to vrijeme su crpili mogućnosti ponude Navigatora i nisu imali razumjevanja za restrikcije HTML 2.0

HTML 3.2 nakon mnogobrojnih diskusija postaje 14.1.1997 oficijelni standard. Specifikacija ove verzije je dostupna na stranici W3 Konzorcija:


Da je ova verzija bila težak porođaj može se i naslutiti na osnovu čudnog broja verzije. W3 Konzorcij, od uspjeha jednog Netscape browsera ne posebno impresioniran, prvo proizvodi već planiranu verziju 3.0. HTML 3.0 itekako je imao zanimljive nove stvari u repertuaru, ali su i oni bili daleko od potreba i stvarnosti na webu. HTML 3.2 je rezultat potpune prerade nikad ne objavljene verzije 3.0. Napokon su makar tabele postale oficijelni sastavni dio HTML-a, pored toga i brojni elementi za fizičko pretstavljanje teksta. Iz posljednjeg razloga je verzija 3.2 sa današnjeg stanovišta polovična nesreća za razvoj HTML-a. Jer se u toj verziji pokušavalo HTML etablirati kao jezik za pretsatvljanje optičkog dizajna, što naravno nije odgovaralo prirodi jezika uz to je bilo i samo prekosrca implementirano. Mnogi dijelovi koji su uvedeni sa verzijom 3.2 su u međuvremenu označeni kao deprecated (zastarjeli/nepoželjni) i planirano je da nestanu sa novijim verzijama, jer se mogu realizovati pomoću dodatnih tehnologija koje pruža npr. CSS.

HTML 4.0 je prvobitno 18.2.1998 označen kao standard. Ova verzija je međutim nekoliko puta prerađivana i trenutno je objavljena u 4.01 verziji. Trenutno aktuelnu verziju HTML-a 4.x možete takođe naći na stranici W3 Konzorcija.


HTML 4.0 pretstavlja pokušaj, da se vratimo ključnim zadacima HTML-a. Veliki dio ove verzije je isključivo namjenjen za integraciju Cascading Style Sheets-a (CSS-a) te skriptnih jezika kao što je Javascript unutar HTML-a. Jedno dodatno težište jeste tema o internacionalizaciji jezika. HTML 4.0 za razliku od svojih predhodnika potpuno se oslanja na Unicode-sistem te tako dozvoljava, prezentiranje bilo kojeg na svijetu postojećeg jezika pomoću HTMl-a. Postoje i nerazumljivi dijelovi ove verzije, među koje sigurno spadaju tri varijante ove verzije, koje nudi W3 Konzorcij: "HTML Strict", "HTML Transitional" i "HTML Frameset". Za početnike je politika ove raspodjele teško razumljiva te se netreba čuditi da većina web mastera današnjice uopšte nerazmišlja o ovim razlikama. No to je šteta, jer se ipak isplati detaljnije pogledati namjere W3 Konzorcija po ovom pitanju. Ipak sa druge strane je razumljivo da neko tko nabrzinu želi postaviti svoj sajt nema mnogo vremena ni želje da se zamara detaljima koncepta teoretskog aspekta dizajna jednog označnog jezika. Sa ovim paradoksom HTML 4.0 mora živjeti.

Da se stvar dodatno može zakomplikovati pokazuje etabliranje XML, te redefiniranje HTML u XHTML. Tako danas pored klasičnog i SGML baziranog HTML, postoji i XML bazirani XHTML. I poslednje je u suštini "samo" HTML, no na osnovu XML-uzrokovanih okolnosti pak postoje razlike prema HTML-u. XHTML u međuvremenu takođe posjeduje dvije verzije, i to: verzija 1.0 i verzija 1.1:





Unatoč ovoj zabunjujućoj politici verzija, koja je nastala iz raznih kompromisa želja jednih i interesa drugih, kao HTML početnik kao prvo imajte strpljenja i ne bježite zbog zabune. Itekako je moguće napravite sajtove koji zadovoljavaju HTML 4.0 ili XHTML 1.0 standarde i pri tome veoma dobro izgledaju. Samo je potrebno malo poznavanje stanja. Ja ću u svojim tutorijalima pokušati prenijeti "filozofiju" današnjeg HTML-a kako nebi pobjegli od izazova :)
Postoji 10 vrsta ljudi na zemlji. Oni koji razumiju binarni sistem i oni koji ga ne razumiju!
Posjetite moj YouTube kanal za gledanje za programiranje i druge teme oko računara.

1 post • Stranica: 1/1.

Na mreži

Trenutno korisnika/ca: / i 1 gost.